preskoči na sadržaj

Osnovna škola Turnić Rijeka

 > Naslovnica
Vijesti

Božić

Autor: Marta Kaluđerović, 24. 12. 2014.

Božić je rođendan Isusa Krista. Uz Uskrs to je glavni kršćanski blagdan. Slavi se 25. prosinca svake godine.

Iako je božićno slavljenje utemeljeno na biblijskom Božiću i zato svojina svih kršćanskih naroda, u Hrvata je toliko istaknuto da se opravdano govori o hrvatskom Božiću, i to osobito zbog pučkih običaja, posebice jaslica, božićnog žita, drvca i narodnih božićnih pjesama.

Božić svaki narod slavi na svoj način. U ovom tekstu će biti riječi o hrvatskim pučkim običajima.

 

U nekim hrvatskim krajevima priprema za Božić počinje točno mjesec dana prija Božića, na Svetu Katarinu, 25. studenoga. Riječ Advent ili Došašće, latinska je riječ čije je značenje „dolazak“. U značenju ove riječi i leži smisao Adventa koji jest priprema za dolazak Isusa na svijet. Četiri nedjelje, koliko traje Došašće, simbolizira četiri tisućljeća, koliko je prema Bibliji proteklo od stvaranja svijeta do Kristova rođenja.

Radost iščekivanja, kojom je prožet cijeli Advent, raširena je u cijelom kršćanskom svijetu. Pale se adventske svijeće, pletu se vijenci, a djeca odbrojavaju dane otvarajući prozorčiće na advenatskom kalendaru (postoje i čokoladne verzije!). Tijekom Došašća slave se čak tri velika blagdana: Sveta Barbara, Sveti Nikola i Sveta Lucija. I dok se za Svetog Nikolu stavljaju pokloni i šibe u čizmicu, na Svetu Lucu sije se pšenica koja je simbol obilja u nadolazećoj godini.

 

 

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima  i tri velika panja koja se na Badnju noć (24.12.) unose u kuću i stavljaju na ognjište. Taj je običaj postojao i prije kršćanstva, ali je s vremenom zadobio kršćanska obilježja. Tri panja predstavljaju Sveto Trojstvo, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Na tinjajuće panjeve dodavalo bi se malo hrane s blagdanskog stola kao i vina koje se pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti kući i ukućanima dobro.

 

 

Običaj kićenja božićnog drvca nije postojao u Hrvatskoj sve do 1850. godine, iako je u primjerice Njemačkoj taj običaj postojao od 16. stoljeća. Iznenađuje nas podatak da su prva drvca koja su se kitila bila bjelogorična. Danas je Božić nezamisliv bez okićenog drvca. Oko njega se okuplja obitelj i daruju djeca.

 

 

Ispod bora, jaslice izravno ukazuju na događaj koji slavimo – Isusovo rođenje. Jaslice čine: Marija, Isus, Josip, pastiri, trojica mudraca, njihova pratnja, vol, magarac, ovce i deve. Jaslice su pod borovima zaživjele tek od 19. stoljeća i to najprije u crkvama, a potom i u domovima ljudi. Od Božićnih ukrasa vrijedi spomenuti svijeće koje su znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svijetu.

Danas su sve češće kritike (ne samo od vjerskih zajednica) da je Božić potpuno komercijaliziran tako da se izgubio njegov pravi smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić slavi nego ga povezuju isključivo s borom i darovima.

Božićna poruka da je Bog postao čovjekom da nas spasi te se kao dijete rodio u staji jer za njega nije bilo mjesta u svratištu kao da je u drugom planu iza potrošačke groznice.




Šetnja školom

Tableti 2020.g.

Tražilica

Tableti - razne upute

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Oglasna ploča
Grad Rijeka

Anketa
Vaš omiljen predmet je:

















Korisni linkovi
Carnet
CMS za škole logo
Osnovna škola Turnić Rijeka / Franje Čandeka 20, HR-51000 Rijeka / www.os-turnic-ri.skole.hr / os-turnic@os-turnic-ri.skole.hr
preskoči na navigaciju