U utorak, 4. studenoga, u 77. godini u Krapinskim Toplicama preminuo je Pajo Kanižaj. Poznati pisac zadužio nas je mnogočime. Čitajući njegove pjesme uživali smo u ljepoti prvih stihova te se divili šašavosti, duhovitosti, zaigranosti i vedrini njegove poezije. Baveći se raznim temama, od domoljubnih do dječjih, ovaj pjesnik uspijeva uvijek sačuvati dijete u sebi koje se odražava u njegovim prepoznatljivim stihovima. Tko još nije čuo za legendarne serijale: Jelenko, Smogovci, Ne daj se Floki? Svi oni nose urednički potpis ovoga hrvatskoga pisca. Veliko mu hvala što je svojim umjetničkim radom oplemenio djetinjstva mnogih naraštaja.
Pajo (Pavao) Kanižaj, rodio se u podravskom selu Đelekovcu pored Koprivnice 22. srpnja 1939. Đelekovec mu je rodno selo, a Koprivnica rodni grad u kojem je živio od pete godine i završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je živio.Kanižaj je bio glavni urednik satirično-humorističnih časopisa "Paradoks" i "Žalac"te je uređivao humor u "Studentskom listu", "Vjesniku" i "Večernjem listu", a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne i humoristične emisije te serije za djecu. Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo („Zlatno Kerempuhovo pero“, „Zlatna sirena“) kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku. Na Prvoj (i jedinoj) smotri poslijeratne kajkavske lirike „Samobor-71“ nagrađen je „Zlatnom lirom“.Mnogo pjesama mu je uglazbljeno, a neke su i nagrađivane (Vužgi, Hrvatski kraj, Moja domovina, Beat na moru). U Koprivnici je 2006. dobio nagradu za životno djelo. Napisao je stihove za 42 slikovnice, mnoge kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i dva cjelovečernja crtana filma. Kao dramski pisac napisao je nekoliko kazališnih, televizijskih i desetak radio-drama za djecu i radio-komedija od kojih su neke i nagrađivane. Napisao je i scenarij za cjelovečernji crtani film prema romanu Ivane Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića Pisao je i na kajkavštini. Najpoznatije su mu zbirke pjesama, Bila jednom jedna plava, Šarabara, Prsluk pucam. Napisao je zanimljivu i šaljivu autobiografsku knjigu proze Zapisi odraslog limača.
Oživimo sjećanja na dragoga nam pisca te ponovno uzmimo u ruke njegova najpoznatijija djela.
Završimo s Kanižajevim aforizmom iz našega naslova – Neka odozgo budu samo zvijezde - nadajući se da je naš Pajo pronašao mir među njima.
