Božić svaki narod slavi na svoj način. U ovom tekstu će biti riječi o hrvatskim pučkim običajima o kojima smo vrijedne podatke našli na internetskim stranicama Hrvatskog informativnog centra.
U nekim hrvatskim krajevima priprema za Božić počinje točno mjesec dana prija Božića, na Svetu Katarinu, 25. studenoga. Riječ Advent ili Došašće, latinska je riječ čije je značenje „dolazak“. U značenju ove riječi i leži smisao Adventa koji jest priprema za dolazak Isusa na svijet. Četiri nedjelje, koliko traje Došašće, simbolizira četiri tisućljeća, koliko je prema Bibliji proteklo od stvaranja svijeta do Kristova rođenja.
Radost iščekivanja, kojom je prožet cijeli Advent, raširena je u cijelom kršćanskom svijetu. Pale se adventske svijeće, pletu se vijenci, a djeca odbrojavaju dane otvarajući prozorčiće na advenatskom kalendaru (postoje i čokoladne verzije!). Tijekom Došašća slave se čak tri velika blagdana: Sveta Barbara, Sveti Nikola i Sveta Lucija. I dok se za Svetog Nikolu stavljaju pokloni i šibe u čizmicu, na Svetu Lucu sije se pšenica koja je simbol obilja u nadolazećoj godini.
Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se na Badnju noć unose u kuću i stavljaju na ognjište. Taj je običaj postojao i prije kršćanstva, ali je s vremenom zadobio kršćanska obilježja. Tri panja predstavljaju Sveto Trojstvo, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Na tinjajuće panjeve dodavalo bi se malo hrane s blagdanskog stola kao i vina koje se pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti kući i ukućanima dobro.
Običaj kićenja božićnog drvca nije postojao u Hrvatskoj sve do 1850. godine, iako je u primjerice Njemačkoj taj običaj postojao od 16. stoljeća. Iznenađuje nas podatak da su prva drvca koja su se kitila bila bjelogorična. Danas je Božić nezamisliv bez okićenog drvca. Oko njega se okuplja obitelj i daruju djeca.
Ispod bora, jaslice izravno ukazuju na događaj koji slavimo – Isusovo rođenje. Jaslice čine: Marija, Isus, Josip, pastiri, trojica mudraca, njihov apratnja, vol, magarac, ovce i deve. Jaslice su pod borovima zaživjele tek od 19. stoljeća i to najprije u crkvama, a potom i u domovima ljudi. Od Božićnih ukrasa vrijedi spomenuti svijeće koje su znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svijetu.
Daria Pribudić, 6.b
Više o Badnjaku saznajte u priloženom dokumentu.
